Najbolji hrvatski prirodoslovci i ove su se godine natjecali sa svojim vršnjacima na Prirodoslovnoj olimpijadi Europske unije (European Olympiad of Experimental Science – EOES, https://www.eoes.science/). Ovogodišnje je natjecanje održano od 2. do 9. svibnja, u Lundu, Švedska (https://eoes2026.se/).

Na natjecanju je sudjelovalo 48 timova (ukupno 144 učenika) iz 23 zemlje članice Europske unije. Oba hrvatska tima pokazala su izvrsno znanje i vještine iz fizike, kemije i biologije te su oba tima osvojila srebrne medalje, odnosno ušla u deset najboljih timova na ovom prestižnom natjecanju. Srebrne medalje našim učenicima dodijelila je švedska fizičarka Anne L’Huillier, dobitnica Nobelove nagrade za fiziku 2023. godine.

U timu A bili su učenici:

Ana Piroš iz III. gimnazije, Osijek

Lena Posavec iz OŠ Alojzija Stepinca, Zagreb

Luka Novosel Glavočević iz Gimnazije Ivana Zakmardija Dijankovečkoga, Križevci

U timu B bili su učenici:

Matej Zajec iz V. gimnazije, Zagreb

Davor Sokač iz I. gimnazije, Zagreb

Matej Jedvaj iz Prirodoslovne škole Vladimira Preloga, Zagreb

Tema prvog zadatka bio je šećer. Učenici su analizirali brzinu fotosinteze i nastajanja šećera u šećernoj repi, utjecaj temperature i pH na enzim katalazu u tkivu šećerne repe te odredili gustoću puči u listovima šećerne repe različite starosti. Kemijski dio zadatka bio je izdvojiti šećere iz korijena šećerne repe te mjerenjem brzine reakcije oksidacije šećera odrediti koja je vrsta šećera prisutna u šećernoj repi, dok su fizičari određivali koncentraciju šećera u šećernom sirupu mjerenjem polarizacije svjetlosti koja prolazi kroz otopinu šećera.

U drugom zadatku poveznica tri prirodoslovna područja bila je voda. Kvaliteta vode je od temeljne važnosti, ne samo za prehranu i poljoprivredu, već i za održivost osjetljivih ekosustava. Zadatak je započeo biološkim istraživanjem života u vodi, određivanjem vrsta i mjerenjem mikroskopskih algi i  sekcijom ribe. Potom su analizirana četiri uzorka vode prikupljena diljem južnog dijela Švedske. Uzorcima vode određena je koncentracija otopljenih iona, salinitet i tvrdoća. Fizičari su analizirali filtraciju pijeskom što je uobičajena metoda pročišćavanja vode.

Uz izazove natjecanja naši su učenici imali priliku družiti se i zabavljati s vršnjacima iz 23 države EU. Sudjelovanje na ovom međunarodnom natjecanju nije samo prilika da učenici pokažu svoje znanje i vještine već je i prilika za mentore koji stječu iskustvo u pripremi kvalitetnih ispitnih materijala, a u raspravi s mentorima iz država Europske unije uspoređuju nastavne programe i načine izvođenja nastave.

Izbor hrvatskih natjecatelja za Olimpijadu provodi se kroz sustav školskih, županijskih i državnih natjecanja u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje i državnih povjerenstava za pojedina prirodoslovna područja. Nakon državnih natjecanja iz fizike, kemije i biologije najuspješniji učenici pozvani su na Prirodoslovno-matematički fakultet (PMF) Sveučilišta u Zagrebu na dodatna testiranja, a potom i na pripreme koje su organizirane u suradnji EDUKA-om, Centrom lokalnog razvoja iz Klinča Sela. Šest učenika s najboljim rezultatima testiranja iz sva tri prirodoslovna područja predstavljali su Hrvatsku na Prirodoslovnoj olimpijadi EU u Švedskoj. Pripreme za natjecanje održane su na PMF-u koji je ujedno bio i organizator odlaska na olimpijadu.

Pokrovitelj odlaska na olimpijadu bilo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih RH. Mentori učenika na olimpijadi nastavnici su PMF-a, izv. prof. dr. sc. Đani Škalamera (Kemijski odsjek), dr. sc. Karolina Matejak Cvenić (Fizički odsjek) i dr. sc. Andreja Lucić (Biološki odsjek), a voditeljica hrvatske ekipe na natjecanju bila je prof. dr. sc. Tajana Begović.

U novom broju časopisa European Journal of Physics, profesori s Fizičkog odsjeka Nikola Poljak, Matko Milin, Miroslav Požek i professor emeritus Antonije Dulčić objavili su rad „Deriving Ampére’s law from the Biot–Savart law for arbitrary geometries“ u kojemu je Ampereov zakon izveden za općeniti geometrijski slučaj. Time se premošćuje poznati pedagoški procjep u standardnom poučavanju magnetostatike. U standardnim se udžbenicima prijelaz od  Biot-Savartova zakona na Ampereov provodi razmatranjem beskonačno dugog ravnog vodiča i integrala magnetskog polja po kružnici u okomitoj ravnini sa središtem u vodiču. Dobiveni se rezultat tada poopćuje na općenitu geometriju bez uvjerljivog dokaza. U ovom je radu najprije pokazano da je integral magnetskog polja duž malenog dijela integracijske krivulje proporcionalan promjeni prostornog kuta razapetog strujnom petljom gledano iz točke integracije. Stoga je ukupni integral po zatvorenoj krivulji jednak ukupnoj promjeni prostornog kuta. Glavna ideja ovog izvoda prvi je put izložena u udžbeniku „Elektromagnetizam“ istih autora, a u novom je radu ta ideja detaljno razrađena.

Recenzenti su se iznimno pohvalno izjasnili o ovome radu, a jedan je napisao: „The paper addresses a well-known pedagogical gap in the standard presentation of magnetostatics: the lack of a clear and general derivation of Ampère’s law from the Biot–Savart law without invoking symmetry arguments or advanced mathematical tools. The proposed derivation is elegant, geometrically motivated, and suitable for upper-level undergraduate teaching.

Rad je dostupan u otvorenom pristupu na poveznici https://iopscience.iop.org/article/10.1088/1361-6404/ae5af8.

Najbolji hrvatski prirodoslovci i ove su se godine natjecali sa svojim vršnjacima na Prirodoslovnoj olimpijadi Europske unije (European Olympiad of Experimental Science – EOES, https://www.eoes.science/). Ovogodišnje je natjecanje održano od 2. do 9. svibnja, u Lundu, Švedska (https://eoes2026.se/).

Na natjecanju je sudjelovalo 48 timova (ukupno 144 učenika) iz 23 zemlje članice Europske unije. Oba hrvatska tima pokazala su izvrsno znanje i vještine iz fizike, kemije i biologije te su oba tima osvojila srebrne medalje, odnosno ušla u deset najboljih timova na ovom prestižnom natjecanju. Srebrne medalje našim učenicima dodijelila je švedska fizičarka Anne L’Huillier, dobitnica Nobelove nagrade za fiziku 2023. godine.

U timu A bili su učenici:

Ana Piroš iz III. gimnazije, Osijek

Lena Posavec iz OŠ Alojzija Stepinca, Zagreb

Luka Novosel Glavočević iz Gimnazije Ivana Zakmardija Dijankovečkoga, Križevci

U timu B bili su učenici:

Matej Zajec iz V. gimnazije, Zagreb

Davor Sokač iz I. gimnazije, Zagreb

Matej Jedvaj iz Prirodoslovne škole Vladimira Preloga, Zagreb

Tema prvog zadatka bio je šećer. Učenici su analizirali brzinu fotosinteze i nastajanja šećera u šećernoj repi, utjecaj temperature i pH na enzim katalazu u tkivu šećerne repe te odredili gustoću puči u listovima šećerne repe različite starosti. Kemijski dio zadatka bio je izdvojiti šećere iz korijena šećerne repe te mjerenjem brzine reakcije oksidacije šećera odrediti koja je vrsta šećera prisutna u šećernoj repi, dok su fizičari određivali koncentraciju šećera u šećernom sirupu mjerenjem polarizacije svjetlosti koja prolazi kroz otopinu šećera.

U drugom zadatku poveznica tri prirodoslovna područja bila je voda. Kvaliteta vode je od temeljne važnosti, ne samo za prehranu i poljoprivredu, već i za održivost osjetljivih ekosustava. Zadatak je započeo biološkim istraživanjem života u vodi, određivanjem vrsta i mjerenjem mikroskopskih algi i  sekcijom ribe. Potom su analizirana četiri uzorka vode prikupljena diljem južnog dijela Švedske. Uzorcima vode određena je koncentracija otopljenih iona, salinitet i tvrdoća. Fizičari su analizirali filtraciju pijeskom što je uobičajena metoda pročišćavanja vode.

Uz izazove natjecanja naši su učenici imali priliku družiti se i zabavljati s vršnjacima iz 23 države EU. Sudjelovanje na ovom međunarodnom natjecanju nije samo prilika da učenici pokažu svoje znanje i vještine već je i prilika za mentore koji stječu iskustvo u pripremi kvalitetnih ispitnih materijala, a u raspravi s mentorima iz država Europske unije uspoređuju nastavne programe i načine izvođenja nastave.

Izbor hrvatskih natjecatelja za Olimpijadu provodi se kroz sustav školskih, županijskih i državnih natjecanja u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje i državnih povjerenstava za pojedina prirodoslovna područja. Nakon državnih natjecanja iz fizike, kemije i biologije najuspješniji učenici pozvani su na Prirodoslovno-matematički fakultet (PMF) Sveučilišta u Zagrebu na dodatna testiranja, a potom i na pripreme koje su organizirane u suradnji EDUKA-om, Centrom lokalnog razvoja iz Klinča Sela. Šest učenika s najboljim rezultatima testiranja iz sva tri prirodoslovna područja predstavljali su Hrvatsku na Prirodoslovnoj olimpijadi EU u Švedskoj. Pripreme za natjecanje održane su na PMF-u koji je ujedno bio i organizator odlaska na olimpijadu.

Pokrovitelj odlaska na olimpijadu bilo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih RH. Mentori učenika na olimpijadi nastavnici su PMF-a, izv. prof. dr. sc. Đani Škalamera (Kemijski odsjek), dr. sc. Karolina Matejak Cvenić (Fizički odsjek) i dr. sc. Andreja Lucić (Biološki odsjek), a voditeljica hrvatske ekipe na natjecanju bila je prof. dr. sc. Tajana Begović.

U novom broju časopisa European Journal of Physics, profesori s Fizičkog odsjeka Nikola Poljak, Matko Milin, Miroslav Požek i professor emeritus Antonije Dulčić objavili su rad „Deriving Ampére’s law from the Biot–Savart law for arbitrary geometries“ u kojemu je Ampereov zakon izveden za općeniti geometrijski slučaj. Time se premošćuje poznati pedagoški procjep u standardnom poučavanju magnetostatike. U standardnim se udžbenicima prijelaz od  Biot-Savartova zakona na Ampereov provodi razmatranjem beskonačno dugog ravnog vodiča i integrala magnetskog polja po kružnici u okomitoj ravnini sa središtem u vodiču. Dobiveni se rezultat tada poopćuje na općenitu geometriju bez uvjerljivog dokaza. U ovom je radu najprije pokazano da je integral magnetskog polja duž malenog dijela integracijske krivulje proporcionalan promjeni prostornog kuta razapetog strujnom petljom gledano iz točke integracije. Stoga je ukupni integral po zatvorenoj krivulji jednak ukupnoj promjeni prostornog kuta. Glavna ideja ovog izvoda prvi je put izložena u udžbeniku „Elektromagnetizam“ istih autora, a u novom je radu ta ideja detaljno razrađena.

Recenzenti su se iznimno pohvalno izjasnili o ovome radu, a jedan je napisao: „The paper addresses a well-known pedagogical gap in the standard presentation of magnetostatics: the lack of a clear and general derivation of Ampère’s law from the Biot–Savart law without invoking symmetry arguments or advanced mathematical tools. The proposed derivation is elegant, geometrically motivated, and suitable for upper-level undergraduate teaching.

Rad je dostupan u otvorenom pristupu na poveznici https://iopscience.iop.org/article/10.1088/1361-6404/ae5af8.